Usmenoknjiževni elementi u lektirnim djelima predmetne nastave

U radu se istražuje zastupljenost usmene književnosti u lektirnim književnim djelima predmetne nastave hrvatskih autora, koja su propisana Nastavnim planom i programom za osnovnu školu i koja interferiraju s usmenom književnošću. Izdvajale su se interferencije na temelju strukture, teme i motiva, likova, jezične igre, zavičajnosti, usmenoknjiževnih oblika i dr. Dolazi se do spoznaja kako je usmena književnost poprilično zastupljena, a da su se interferencije najviše odvijale na temelju zavičajnosti i domoljubnosti, tema i motiva te usmenoknjiževnih oblika. Istraživanje je dokazalo da su elementi usmene književnosti čvrsto i duboko umetnuti u lektirna književna djela hrvatskih autora i da se ni u kom slučaju ne smiju smatrati perifernim elementima kao što je bilo dugo vremena na hrvatskoj književnoj sceni kada se usmena književnost sustavno zanemarivala.

The paper investigates the representation of oral literature in reading literary works of subject teaching by Croatian authors, which are prescribed by the Curriculum for primary school and which interfere with oral literature. Interferences were singled out on the basis of structure, theme and motives, characters, language game, homeland, oral literary forms, etc. It is realized that oral literature is quite represented, and that interferences mostly took place on the basis of homeland and patriotism, motives and oral literary forms. The research proved that the elements of oral literature are firmly and deeply inserted in the reading works of Croatian authors and that in no case should they be considered peripheral elements as was the case for a long time on the Croatian literary scene when oral literature was systematically neglected.